Translated Title: The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the year 2016. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish. Croatian. Issue: 8 (2)/2017. Page Range: 35-36. Key words: Croatian literature in Poland.

Translated Title: Miljenko Jergović u Poljskoj i o Poljskoj — na margini komentara na roman Wilimowski / Miljenko Jergović in and about Poland — Notes in the Margin while Discussing Wilimowski the Novel. Author Name: Antonina Kurtok, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, antonina.kurtok@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 8 (2)/2017. Page Range: 37-49. Ključne riječi: Miljenko Jergović, hrvatska književnost, poljski prijevodi, recepcija. Key words: Miljenko Jergović, Croatian literature, Polish translations, reception.

Sažetak: U članku se sintetično ukazuje književnu nazočnost Miljenka Jergovića u Poljskoj te se pregledava poljske prijevode njegovih djela. Predstavlja se Jergovićeve veze s Poljskom, npr. njegovu suradnju s Magdalenom Petryńskom (prevoditeljicom svih poljskih izdanja njegovih romana) i njezin utjecaj na piščevu popularnost u našoj zemlji. U odnosu na to, članak se koncentrira na Jergovićevu najviše poljskom djelu — (kratkom) romanu Wilimowski. Zahvaljajući Petryńskoj roman je bio objavljen u Poljskoj u travnju 2016., što je bila svjetska premijera ove knjige u tiskanom izdanju. U članku se ukratko prezentira okolnosti izdanja poljskog prijevoda Wilimowskog, razloge piščevog interesa za Poljsku (između ostalog za naslovni lik romana — poljskog nogometaša Ernesta Wilimowskog) te recepciju knjige u Poljskoj. isto tako se ukazuju osnovne crte Jergovićevog književnog rada npr. naracijska strategija ili najčešće teme koje se pojavljuju u njegovim djelima.

Summary: The article gives a brief summary of Miljenko Jergović’s literary presence in Poland. It concentrates upon the writer’s poems, short stories, novels and essays hitherto translated into Polish and published in Poland. Additionally, jergović’s manifold connections with Poland are presented, starting with the history of his cooperation with Magdalena Petryńska, who translated all of his novels into Polish. This translator’s impact on the writer’s popularity in our country is underscored. Within this scope, the article concentrates on the Jergović’s “most Polish” work, a short novel entitled Wilimowski. Thanks to Petryńska’s efforts, the book was published in Polish in april 2016, which constituted the novel’s world premiere. The article concisely addresses and describes the circumstances of Wilimowski’s several editions, concurrently discussing motives behind the writer’s interest in Poland (among others, the novel’s protagonist — a Polish football player Ernest Wilimowski), and the book’s reception in Poland. Last but not least, Jergović’s writing technique is characterized along with leitmotifs of his literary works.

Translated Title: The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the year 2016. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish, Croatian. Issue: 8 (2)/2017. Page Range: 51-59. Key words: Polish literature in Croatia.

Translated Title: Tekst i paratekst: recepcija Witolda Gombrowicza u Hrvatskoj / Text and Paratext: The Reception of Witold Gombrowicz in Croatia. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish. Issue: 8 (2)/2017. Page Range: 61-85. Słowa kluczowe: Witold Gombrowicz, recepcja chorwacka, paratekst, literatura w przekładzie, kultura docelowa. Key words: Witold Gombrowicz, Croatian reception, paratext, translations, culture reception.

Streszczenie: Po 2000 roku liczba utworów Witolda Gombrowicza przetłumaczonych w Chorwacji nagle wzrosła, ukazało się też wiele różnorodnych tekstów dotyczących recepcji dzieł polskiego pisarza: artykułów naukowych, tekstów publicystycznych i krytycznych — wszelkiego rodzaju paratekstów. W niniejszym artykule skoncentrowano się na związku pomiędzy tekstem literackim a paratekstem w kulturze docelowej, ich współzależności i wpływie, jaki wywarły na odbiór dzieła Witkacego i percepcję autora. Przeanalizowano także czynniki powodujące jego rosnącą obecność w chorwackim dyskursie kulturowym.

Summary: From the year 2000 onwards, the number of works by Witold gombrowicz translated into croatian has decisively increased. The above is followed by a plethora of critical articles: features, commentaries, reviews, academic research articles, etc. The present article focuses on the issue of correspondence between the literary text and its paratext(s) in the target language culture, their potential interdependence, and their consequent impact on the reception of gombrowicz’s work and the writer’s image. The analysis considers the factors contributing to Gombrowicz’s growing presence in croatian cultural discourse.

Translated Title: Paratext in a series of translations: Polish translations of two poems by Milivoj Slaviček / Paratekstovi u serijskom prijevodu — poljski prijevodi pjesama Milivoja Slavičeka Author Name: Uniwersytet Jagielloński, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.wolek@uj.edu.pl. Language: Polish. Issue: 8 (1)/2017. Page Range: 91-108. Key words: paratext, translation series, Milivoj Slaviček. Ključne riječi: paratekst, serijski prijevod, prijevod kao serija, Milivoj Slaviček.

Sažetak: Književnoj djelo je otvoreno prema svakom novom prijevodu. Paratekstovi u velikoj mjeri oblikuju vrstu i dinamičnost tog “otvorenja”. Kritički paratekstovi su dokaz da je uzrok nastojanja novih prijevoda istog dijela neispunjena očekivanja čitatelja. S druge strane paratekstovi koji govore o poetici konkretnog pisca dokazuju da postoji paralelizam između vrijednosti književnog dijela i broja njegovih interpretacija (dakle također broja prijevoda). U njima nalazimo također opravdanje posebnih traduktoloških rješenja, slično kao u paratekstovima u kojima prevoditelj objavljuje razmatranja o vlastitom prijevodu. Sastojci kritičkih epitekstova često postaju sastavni dio novog prijevoda u seriji.

Abstract: Paratext has a considerable impact on the shaping of the way in which a literary work is open to each translation, as well as dynamics of this openness. Critical paratexts that refer to an existing translation prove that new attempts arise from the readers’ unfulfilled expectations. peritexts, where the poetics of a given author is discussed, point out that the aesthetic value of a given work corresponds to the number of readings of that work (including translations). They also provide a justification (albeit not an indirect one) for individual translation solutions, similarly to paratexts, where the translator provides reflections on his or her own translation. on the other hand, elements of critical epitexts (i.e., reviews) oftentimes become the integral part of a new translation text in a series.

Translated Title: Biografia i przekład: chorwacki działacz okresu iliryzmu Medo Pucić o Adamie Mickiewiczu / Biography with a translation: Croatian Illyrian Medo Pucić on Adam Mickiewicz. Author Name: Tea Rogić Musa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, tea.rogic@izmk.hr. Language: Croatian. Issue: 8 (1)/2017. Page Range: 235-259. Key words: Jan Nepomucen Kamiński, Tone Pretnar, France Prešeren, literary translation, sonnet. Słowa kluczowe: Medo Pucić, Adam Mickiewicz, biografia, La Favilla, chorwacko-polskie kontakty kulturalne w XIX wieku.

Streszczenie: Artykuł podejmuje i komentuje biografię oraz opis działalności literackiej chorwackiego literata, Meda Pucicia, ze zwróceniem szczególnej uwagi na biografię o Adamie Mickiewiczu, którą przygotował w języku włoskim, wraz z przetłumaczonymi fragmentami Dziadów. Cel pracy jest dwojaki: wyznaczyć paralelę pomiędzy dwójką sobie współczesnych, biorąc pod uwagę szerszy kontekst chorwacko-polskich związków literackich okresu lat 30. i 40. XIX wieku, oraz przedstawić znaczenie biografii jako historycznoliterackiego gatunku, tym bardziej, że powstała ona w czasowej synchronii, w celu nawiązania kulturalnej wzajemności. W tym świetle tekst Pucicia o Mickiewiczu, do tego napisany w oryginale w języku niesłowiańskim, nie jest przez czytelników włoskich odczytywany wyłącznie jako chorwacka wersja oddźwięku dzieła Mickiewicza wśród Słowian południowych, lecz jako ambitna realizacja idei pansłowiańskiej.

Summary: This paper deals with and comments on the biography and description of the literary work of the Croatian author of the Romantic period, Medo Pucić, with a special review of the biography of Adam Mickiewicz which he wrote in Italian, along with translations of excerpts from Forefathers’ Eve. The object of the paper is twofold: to establish a parallel between the two contemporaries in the context of wider Croatian-Polish literary connections of the 1830s and 1840s, as well as establish the value of biography as a literary-historic genre, especially when it is written in temporal synchrony, with an intent to establish cultural reciprocity. In that light Pucić’s text on Mickiewicz, originally written in a non-Slavic language, for an Italian audience, is not read simply as a Croatian version of the impact of Mickiewicz’s work among the South Slavs, but as an ambitious realisation of the Pan-Slavic idea.

Translated Title: Teologija urote: sitni užitak u igri suvereniteta / Theology of conspiracy: small pleasure in the play of sovereignty. Author Name: Leo Rafolt, Umjetnička akademija, Sveučilište u Osijeku, lrafolt@gmail.com. Language: Polish. Issue: 8 (1)/2017. Page Range: 261-294. Key words: conspiracy, sovereign, political correspondence, exception. Ključne riječi: urota, suveren, politička korespondencija, iznimka.

Sažetak: Rad se bavi pismima koja je Marin držić uputio Cosimu I. i Francescu Mediciju. Nastoji se istražiti književnohistoriografski i političko—teološki habitus tih pisama, u dvama kontekstima — u kontekstu dosadašnjih držićoloških istraživanja, bilo onih književnohistoriografske ili historiografske naravi, i, detaljnije, u kontekstu novijih pristupa problemu suvereniteta, političke iznimke i izvanrednog stanja, osobito kroz prizmu teoretičara kao što su Schmitt, Benjamin i Agamben.

Summary: Conspiracy mission of Marin Držić is being analyzed in the context of sovereignty and political state of exception, from Schmitt to Agamben, as well as in the light of recent historical interpretations, from Jeličić and Pupačić to Tatarin and Kunčević. Držić’s letters to Cosimo I and Francesco Medici are thus situated in the context of renaissance diplomatic thought. Based on some possibilities in their Croatian stylizations (Čale vs. Batistić) their political and theological semantics is being revised.

Translated Title: The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the year 2015. Author Name: Antonina Kurtok, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, antonina.kurtok@us.edu.pl. Language: Polish. Croatian. Issue: 7 (2)/2016. Page Range: 27-29. Key words: Croatian literature in Poland.

Translated Title: The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the year 2014. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish, Croatian. Issue: 7 (2)/2016. Page Range: 31-33. Key words: Polish literature in Croatia.

Translated Title: O dwudziestu pięciu latach przekładów literatury polskiej i chorwackiej — zwierciadła przekładu / Twenty five years of translation: a cultural mirror of Croatian and Polish literature. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish. Issue: 7 (2)/2016. Page Range: 35/52-53/72. Ključne riječi: egzilna književnost, recepcija, hrvatski prijevodi, poljski prijevodi, prevoditeljski izbori. Key words: literature of exile, reception, Croatian translations, Polish translations, translation choices.

Sažetak: U članku se skicira slika hrvatske književnosti u ciljnoj, poljskoj kulturi, kao i vice versa, koje se formiraju tijekom 25 -godišnjeg razdoblja. Temelji se ona uglavnom na bibliografijama i komentarima objavljenima u časopisu „Przekłady literatur słowiańskich“, koji već desetak godina sustavno i detaljno bilježi i opisuje prijevode slavenskih književnosti. Analiza monografskih izdanja, kad je hrvatska književnost u pitanju, pokazuje da izbor poljskih prevoditelja pada na egzilnu literaturu, koja dobrim dijelom nije bila smatrana kanonom, te djela autora s graničnih područja jezika i kultura bivše Jugoslavije, i tematski se veže uz jugonostalgiju, ratne traume i potragu za identitetom. Hrvatska književnost — i kultura — u Poljskoj često stoga nose ponajprije odrednicu „balkanskog“ i „postjugoslavenskog“. S druge strane, poljska književnost u hrvatskim prijevodima uglavnom se predstavlja reprezentativnim autorima, čiji se opus smatra kanonskim i u izvornoj kulturi. Ogledanje jedne kulture u drugoj donosi širu sliku predstavljanja Drugoga i otvara problem odnosa kulturne auto – i heteropredodžbe.

Summary: In this article, we have tried to draw an image of Croatian literature in Polish culture, as well as vice versa, in the last 25 years, based on bibliographies and articles on translations in PLS. It has been concluded that, due to translators’ choices of Croatian exile literature, works perceived in the source culture as non -canon, themes related to war, Yugonostalgia and authors whose work belong to the “borderline” of a few nations, Croatian literature in Poland exists as “Balkan” literature. On the other hand, choices of Polish literature in Croatia mainly concerns classic Polish authors. Both cases draw a wider picture of national imagery — a hetero -image  – in the target culture. 

Translated Title: (Self‑) perception in regards to the Other and foreign culture as a source of one’s own identity: the poet Zdravko Malić. Author Name: Tea Rogić Musa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, tea.rogic@izmk.hr. Language: Croatian, Polish. Issue: 7 (1)/2016. Page Range: 117-135. Key words: Zdravko Malić, U drugom nekom gradu, prose poem, Croatian‑Polish literary connections.

Abstract: This paper deals primarily with the poetry of Zdravko Malić, one of the most prominent Croatian Polonists of the 20th century, founder of Croatian Polonistics as a university, institutionalised philological discipline, and the author of a comprehensive and far‑reaching literary‑historic and translator’s body of work. Along with his literary‑scientific work and work as a translator, as a poet Malić wrote a rather small but, in the composition of the whole of his interests, an indicative poetic contribution, which mirrors his research topics and the depth of their perception. As a Polonist, he covered his own poetic practice with a web of intertextual and citation points that helped him to refer to a foreign culture, Polish, as the starting point of his erudition. As a prolegomenon to the insight into his poetic collection, we will give a brief overview of Malić’s body of work and his activities, which supplements his biography as a Polonist.

Translated Title: War, Croatian nationalism, sex and swearwords — how has Vedrana Rudan’s books been translated. Author Name: Monika Skrzeszewska, Uniwersytet Jagielloński, Instytut Filologii Słowiańskiej, skrzeszewska@gmail.com. Language: Polish. Issue: 7 (1)/2016. Page Range: 183-198. Key words: taboo, vulgarisms, translatability, untranslatability, Vedrana Rudan. Ključne riječi: tabu, vulgarizmi, prevodivost, neprevodivost, Vedrana Rudan.

Sažetak: Ovaj članak govori o načinu prevođenja Vedrane Rudan koja je jedna od najpopularnijih hrvatskih spisateljica u Poljskoj. Suvremene teorije upućuju na prijevod kao fokus znanstveno‑istraživačkog rada. Zato je u članku naglasak stavljen na poljsku kulturu i jezik, kao i poljsku recepciju hrvatske književnosti. U radu su prikazani i analizirani problemi prevođenja s hrvatskoga jezika na poljski vezani uz psovke, seks i književne aluzije.

Summary: This article shows the various translations of Vedrana Rudan who is one of the most popular Croatian writers in Poland. A common view of translation says that focusing on a translation not the original is needed. That is why Polish culture, language and the reception of Croatian literature in Poland are key factors. Therefore in this article the problems with translating the Croatian language such as swearwords, sex and literary allusions into Polish have been shown.

Translated Title: The Problems of Interpreting and Translating Old Literature. Several questions, comments and propositions. Author Name: Zvonimir Milanović. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, zvonimir.milanovic@interia.eu. Language: Croatian, Polish. Issue: 7 (1)/2016. Page Range: 250-270. Key words: translation studies, translation, interpretation, Kochanowski, old literature. Ključne riječi: translatologija, prijevod, interpretacija, Kochanowski, stara književnost

Sažetak: U ovom članku obrađena su neka translatološka pitanja i problemi na području prijevoda stare književnosti, a na osnovi odabranih ulomaka iz djela Jana Kochanowskog, kao i iz eseja Czesława Miłosza, koji se dijelom također odnosi na translatološke probleme. Provedena analiza citiranih stihova i njihovih prijevoda pokazuje da prevođenje renesansne književnosti podrazumijeva i poznavanje tadašnjih poetika i retoričkih regula, koje su dijelom baštinjene iz razdoblja starog vijeka. Osim toga, bitnim se čini, kako postulira Miłosz, i psihološki čimbenik, koji je poljski nobelovac odredio kao „suosjećanje” prevoditelja s osobom danog autora. Za samu translatologiju presudna je književna interpretacija i cjelovito razumijevanje prevođenog teksta iz područja stare književnosti. Ta interpretacija treba polaziti od temeljita poznavanja renesansne epohe i kulture, u sklopu koje je književno djelo i nastalo.

Summary: In this paper I have analyzed some translatological questions in the field of translating old literature, on the basis of selected fragments from the works of Jan Kochanowski and from the essay of Czesław Miłosz that examines some translatological problems. An analysis of the cited fragments and their translations shows that the translation of Renaissance literature should also opt for knowledge of contemporary poetics and rhetorical rules, which formed a part of the legacy from the literature of the ancient period. In addition, as Miłosz postulates in his essay, it seems that in the process of a translation of great significance is the empathy of the translator himself with the persona of a given author. Literary interpretation and the correct understanding of old literature is a crucial factor and the starting point in the translation process. Such an interpretation is based on a thorough knowledge of the epoch and the culture of the Renaissance period, within which the concrete work was written.

Translated Title: Polish translations of Croatian tales of long ago by Ivana Brlić‑Mažuranić. Author Name: Anita Gostomska, Uniwersytet Gdański, Katedra Slawistyki, filag@univ.gda.pl. Language: Polish. Issue: 7 (1)/2016. Page Range: 353-375. Key words: Ivana Brlić‑Mažuranić, Croatian Tales of Long Aago, Wanda Pogonowska, Wiktor Bazielich, Magdalena Petryńska, translation. Ključne riječi: Ivana Brlić‑Mažuranić, Priče iz davnine, Wanda Pogonowska, Wiktor Bazielich, Magdalena Petryńska, prijevod.

Sažetak: Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nesvjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udobnost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.

Summary: Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish translations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre‑war translators of Brlić‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different translation strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.

Translated Title: Croatian literature for children and youth as the centre of interest of Slovak translators. Author Name: Alica Kulihová, Univerzita Komenského v Bratislave, Filozofická fakulta, kulihova@gmail.com. Language: Slovak, Polish. Issue: 7 (1)/2016. Page Range: 376-405. Key words: literature for children and youth, literature in translation, publishing policy, translation competence. Kľúčové slova: prekladová literatúra, literatúra pre deti a mládež, recepcia, prekladateľ.

Resumé: Slovenská prekladová literatúra disponuje reprezentatívnym výberom z tvorby chorvátskych autorov literatúry pre deti a mládež počnúc od konca 19. storočia až po súčasnosť (I. Brlićová Mažuranićová, V. Nazor, M. Lovrak, I. Kušan, Lj. Bauer, J. Horvat, H. Hitrec, Đ. Zrakić, J. Cvenić, S. Tomaš, A. Gardaš, Z. Balog). Slovenské preklady diel uvedených autorov sa uverejňovali na Slovensku, ale aj vo Vojvodine, v Srbsku. K najvýznamnejším slovenským prekladateľom, ktorí sa venovali a venujú popri literatúre pre dospelého recipienta aj dielam určeným pre detského čitateľa, patria Zlatko Klátik, Juraj Tušiak, Andrej Vrbacký, Rudo Brtáň, Peter Čačko, Michal Nadubinský, Ján Jankovič a iní. Prekladatelia sa nechávali ovplyvňovať pri výbere chorvátskych autorov pre svoj preklad jednak domácou recepciou autora, ale aj vlastným záujmom o túto literatúru.

Summary: Croatian literature translated into Slovak consists of a relevant selection of Croat authors for kids and youth dating from the 19th century to the present, such as I. Brlićová‑Mažuranićová, V. Nazor, M. Lovrak, I. Kušan, Lj. Bauer, J. Horvat, H. Hitrec, Đ. Zrakić, J. Cvenić, S. Tomaš, A. Gardaš, Z. Balog. Slovak translations are published in Slovakia, but also in the Serbian Vojvodina. The most significant translators focusing on the translation of juvenile literature are Zlatko Klátik, Juraj Tušiak, Andrej Vrbacký, Rudo Brtáň, Peter Čačko, Michal Nadubinský, Ján Jankovič and others. Translators were influenced in their selection of Croatian authors by their reputation but also by the translators‘ personal interest in the literature.

Translated Title: The bibliography of translations of Croatian literature in Poland in the year 2014. Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@us.edu.pl. Language: Polish. Croatian. Issue: 6 (2)/2015. Page Range: 39-43. Key words: Croatian literature in Poland.

Translated Title: Dorta Jagić — pjesnikinja slobode Komentar uz Bibliografiju prijevoda hrvatske književnosti u Poljskoj 2014 / Dorta Jagić — the poetess of freedom. The commentary to the Bibliography of the translations of Croatian literature in Poland in 2014. Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 6 (2)/2015. Page Range: 45-55. Ključne riječi: hrvatska književnost, prijevodi, Europski pjesnik slobode, bibliografija. Key words: Croatian literature, translations, Dorta Jagić, The European Poet of Freedom, bibliography.

Sažetak: U Poljskoj 2014. godina nije obilovala izdanjima hrvatske književnosti. U kulturnim i književnim časopisima pojavilo se dvadesetak pjesama i proznih fragmenata, nešto manje eseja i dramskih tekstova. Među monografijama posebnu pozornost privlači zbirka eseja Dubravke Ugrešić Kultura karaoke, kao i izbor stihova Ivana Hercega i knjiga pjesama Dorte Jagić Kauč na trgu. Spomenuta knjiga pjesama nagrađena je na prestižnom književnom natječaju „Europski pjesnik slobode”, koji je organizirao grad Gdanjsk. Posebno je istaknut prijevod pjesama na poljski jezik Małgorzate Wierzbicke. Članak analizira izabrane stihove iz nagrađene zbirke Dorte Jagić.

Summary: The year 2014 in Poland did not teem with many publications of Croatian literary works. In journals of culture and literature there were published a dozen or so poems and prose excerpts, less essays and plays. Among book publications attention should be paid to the collection of essays by Dubravka Ugresić Karaoke culture, the selection of poems by Ivan Herceg and the poetic tome by Dorta Jagić Sofa on the market. The last mentioned was awarded during the prestigious literary contest „The European Poet of Freedom” taking place in Gdańsk. Apart from the poetess the jury set the translator Małgorzata Wierzbicka apart for distinction. The article discusses selected poems by Dorta Jagić from the awarded collection. 

Translated Title: The bibliography of translations of Polish literature in Croatia in the year 2014. Author Name: Petra Gverić Katana, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, petra.gveric@gmail.com. Language: Polish, Croatian. Issue: 6 (2)/2015. Page Range: 57-62. Key words: Polish literature in Croatia.

Translated Title: Review of Croatian translations of Polish literature published in the 2014. Author Name: Tea Rogić Musa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, tea.rogic@izmk.hr. Language: Croatian, Polish. Issue: 6 (2)/2015. Page Range: 63-78. Ključne riječi: poljska književnost; prijevodi na hrvatski jezik; bibliografija prijevoda 2014. Key words: Polish literature; Croatian translations; Bibliography of translation 2014.

Sažetak: Rad se stručno bavi prijevodima iz poljske književnosti na hrvatskom jeziku, objavljenima u Hrvatskoj tijekom 2014, na osnovi bibliografskoga uvida u prijevodna izdanja. Sažeto i informativno donosi komentare o svakom izdanju, njegovu književnom profilu, prevoditelju i izdavaču, te se sumarno osvrće na percepciju o poljskoj književnosti koju prijevodi omogućuju i narav kulturne razmjene koja se zahvaljujući njima ostvaruje.

Abstract: The paper deals with professional translations of Polish literature into Croatian language, published in Croatia in 2014, based on bibliographic access to translation issues. Concise and informative comments of each publication, its literary profile, its translator and publisher, as well as the summary, refer to the perception of Polish literature and the nature of cultural exchange that is achieved thanks to the translations. 

Translated Title: Unmasked translator Dubravka Ugrešić`s selected texts translated by Dorota Jovanka Ćirlić — a critical view. Author Name: Agata Jawoszek, Uniwersytet im. A. Mickiewicza w Poznaniu, Wydział Filologii Polskiej i Klasycznej, Instytut Filologii Słowiańskiej, agajaw@amu.edu.pl. Language: Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 158-171. Ključne reči: Dubravka Ugrešić, Dorota Jovanka Ćirlić, kompetencije prevoditelja, domestifikacija, prevodilačka strategija, doslovnost, semantičke promjene, prijevod frazema. Key words: Dubravka Ugrešić, Dorota Jovanka Ćirlić, translator’s competence, domestification, strategy of translation, literality, semantic change, translation of idioms.

Sažetak: Na primjeru izabranih tekstova Dubravke Ugrešić prevedenih na poljski od strane Dorote Jovanke Ćirlić, najpopularnije ali i najčešće kritizirane od strane domaćih slavista, suvremene poljske prevoditeljice balkanske književnosti, razmotriti ćemo pitanje prisutnosti (ili odsutnosti) prevoditelja u tekstu. Na temelju prijevoda romana Štefica Cvek u raljama života i zbirke eseja Nikog nema doma analizirat ćemo prevodilačke strategije i pojedinačna translatorska rješenja kao i njihovo značenje u kontekstu prevodilačke slobode i njezinog utjecaja na postupak izgradnje pozicije autorice i recepcije njezinih tekstova u drugom kulturnom i jezičnom kontekstu.

Summary: On the selected Dubravka Ugrešić’s texts translated into polish by Dorota Jovanka Ćirlić, on the one hand the most popular on the second hand the most criticized by the local Slavists, contemporary Polish translator of Balkan literature, we can analyze the question of a presence (or absence) of translators in the text. On the example of translation of the novel Stefica Cvek in the Jaws of Life and book of essay There is no one at home, we analyze the strategies of translation and individual translator’s solutions as well as their importance in the context of “freedom of translator” and its impact on the process of building author’s position and reception of texts in different cultural and linguistic context.

Translated Title: The anagram reading and the problem of translation (struggles with a translation of the poem la folie de saussure by Krešimir Bagić). Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 90-104. Ključne riječi: anagram, Ferdinand de Saussure, Julija Kristeva, Krešimir Bagić, nesvjesno. Key words: anagram, Ferdinand de Saussure, Julia Kristeva, Krešimir Bagić, unconsciousness.

Sažetak: Polazište za razradbu problema prijevoda predstavljenu u članku koncepcija je anagrama Ferdinanda de Saussurea. Anagrami su pojedini glasovi ili skupine glasova što se ponavljaju u književnom djelu, a od kojih se sastoji riječ ili riječi (ideje; teme) prisutne, no razmještene po tkivu teksta. Na taj se način konstruira implicitan, skriveni smisao književnog djela. Čitanje i interpretacija anagrama iz perspektive psihoanalize pruža mogućnost njihova razumijevanja kao izraza autorova nesvjesnog (Julija Kristeva). U članku se analiziraju prijevodi pjesama (npr. la folie de saussure K. Bagića) s obzirom na mogućnosti i ograničenja prijenosa skrivenog i dodanog smisla, što su rezultati prisutnosti anagrama u tekstu te zvučne organizacije književnog djela (npr. u slučaju pjesništva ruskih futurista i ideje zauma).

Summary: The starting point for the presented elaboration on translation is the concept of Ferdinand de Saussure’s anagrams. Anagrams consist of certain phoneme or group of phonemes repeated in the literary work. They form a certain word or words (idea, theme) which are scattered (disseminated) in the text. By reconstructing these words we are able to discover or (re)construct the implicit, hidden sense of the text. Reading and interpreting anagrams from the perspective of psychoanalysis enables one to consider them as an expression of the author’s unconsciousness (Julia Kristeva). In this paper the translation of the poems (la folie de saussure by K. Bagić) is analyzed taking into consideration the possibilities and limitations of the transfer of hidden and added senses that appears as a result of the anagram’s presence or the tonal organization of the literary text (e.g. in the case of the poetry of the Russian Futurists and the idea of zaum).

Translated Title: The Translator as an institution — the case of The Polish People’s Republic and the second Yugoslavia. Author Name: Leszek Małczak, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, leszek.malczak@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 281-289. Ključne riječi: institucije, prijevodna književnost, Narodna Republika Poljska, druga Jugoslavija. Key word: institutions, translation literature, The Polish People’s Republic, the second Yugoslavia.

Sažetak: Prevoditelji su dio institucionalizirane prijevodne književnosti zajedno s organizacijama prevoditelja, književnom kritikom, izdavačkim kućama i časopisima. Igrali su vrlo važnu ulogu u Narodnoj Republici Poljskoj. Komunistička ih je partija smatrala gnijezdom opozicije. Prva poljska organizacija prevoditelja osnovana je tek 1981., nakon više godina neuspjelih pokušaja, što nije slučajno, za vrijeme najveće popularnosti sindikata Solidarnost. Prijevodna je književnost bila dio kulturnih veza s inozemstvom koje su pak bile dio vanjske politike i međunarodnih odnosa i kao takve su se nalazile pod potpunom kontrolom države. Politička je ideologija faktor koji u najvećoj mjeri tječe na kulturnu politiku. Unatoč svim izvanknjiževnim ograničenjima, prijevodna je književnost, kao i kulturne veze s inozemstvom, imala veću slobodu nego druge kulturne institucije zato što je vlast htjela izgraditi pozitivnu sliku zemlje, pogotovu za stranog recepijenta. Položaj prevoditelja u Narodnoj Republici Poljskoj bio je blizak Horacijevu modelu prevođenja, akt pregovaranja u kojem sudjeluju patron (u ovome slučaju država), dva jezika i kulture.

Translated Title: The echo of Adam Mickiewicz’s messianism in the work of Ivan Mažuranić. Author Name: Tea Rogić Musa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Hrvatska, tea.rogic@izmk.hr. Language: Croatian, Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 28-55. Ključne riječi: Ivan Mažuranić; Adam Mickiewicz; mesijanizam; Knjige poljskoga naroda i poljskoga hodočašća; ilirizam. Key words: Ivan Mažuranić; Adam Mickiewicz; messianism; The Books of the Polish People and of the Polish Pilgrimage; Croatian National Revival.

Sažetak: U radu se izlaže Mažuranićevo mladalačko bavljenje prevođenjem Adama Mickiewicza, što uključuje trojaku tematsku orijentaciju: najprije će se nastojati osvijetliti podrijetlo šest nepotpisanih prijevodnih fragmenata iz Mickiewiczeva djela Knjige poljskoga naroda i poljskoga hodočašća, tiskanih u »Danici« 1837., čije je autorstvo u literaturi bilo različito atribuirano. Mickiewiczevo je djelo imalo znatan odjek kod iliraca, a ti su ulomci najraniji prijevodi toga političkoga spisa među Južnim Slavenima. U prijevodu je riječ o proznim crticama koje su slobodna preradba izvornika, prilagođena hrvatskim prilikama, u cjelini vrlo uspjela, s vrsnim oponašanjem Mickiewiczeva biblijsko‑retoričkoga ritma. Pokušat će se dokumentirati Mažuranićevo poznavanje Mickiewiczeva djela i kroz možebitni izravan intertekstualni i književnopovijesno‑poetološki odnos između Mickiewiczeva političkoga spisa i Mažuranićeve brošure Hrvati Mađarom te zaključno elaborirati utjecaj poljskoga mesijanizma — u njegovoj inačici u Mickiewiczevu političkom spisu — na mladoga Mažuranića u ozračju preporodne Hrvatske.

Summary: This paper presents Mažuranić’s early translations of Adam Mickiewicz, including the threefold thematic orientation: first we try to shed some light on the origin of six unsigned translation fragments from Mickiewicz’s The Books of the Polish People and of the Polish Pilgrimage, printed in “Danica” in 1837, whose authorship has been attributed differently in literature. Mickiewicz’s work had a significant impact on the Illyrians, and those fragments were the earliest translations of that political work among the South Slavs. The translation consists of a series of prose notes that are a free rewriting of the original, adapted to Croatian circumstances, and very successful as a whole, with an excellent imitation of Mickiewicz’s biblical‑rhetorical rhythm. We will document Mažuranić’s familiarity with Mickiewicz’s work through a possible direct intertextual and literary historic‑poetological relationship between Mickiewicz’s political writings and Mažuranić’s brochure Croats and Hungarians and finally elaborate on the influence of Polish messianism — in its variant found in Mickiewicz’s political writings — on the young Mažuranić in the atmosphere of the Croatian National Revival.

Translated Title: Category of ‘the body and corporeality’ in Polish translation of the drama Odbrojavanje (The Countdown) by Asja Srnec Todorović. Author Name: Katarzyna Wołek‑San Sebastian, Uniwersytet Jagielloński, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.wolek@uj.edu.pl. Language: Polish. Issue: 6 (1)/2015. Page Range: 149-157. Ključne riječi: tijelo, tjelesnost, prijevod, nova hrvatska drama. Key words: the body and corporeality, contemporary Croatian drama, translation.

Sažetak: U članku se na osnovi teksta drame Asje Srnec Todorović Odbrojavanje govori o ključnoj kategoriji tijela i tjelesnosti u suvremenom hrvatskom dramskom pismu i njegovom polsjkom prijevodu Odliczanie. U drami Odbrojavanje pojavljuje se pitanje korijena i biti mržnje s kojom je neizbježivo povezano tijelo kao objekt i subjekt te mržnje. Analiza poljskog prevodilačkog rada prikazuje značajnost iskustva tijela u različitim diskursima koji se ostvaruju u ovoj drami. Identificiranje diskursa je uvjet uspješnog transfera kategorije tijela i tijelesnosti u novi jezični okvir.

Summary: The article discusses the key category of ‘the body and corporeality’ in contemporary Croatian drama and its Polish translation basing on the drama Odbrojavanje (‘The Countdown’) by Asja Srnec Todorović. Odbrojavanje concerns itself with the issue of the sources and the essence of violence, to which the body, as the subject and the object of violence, is connected. Analysis of the Polish translation of the drama allows one to realize how does the ‘experience of the body’ function in different linguistic discourses realized in the text. Discourse identification is inevitable for the categories of the body and corporality to be successfully transferred into the new linguistic space.

Translated Title: Analysis of the hybryd texts of the European Union — selected methodological aspects. Przemysław Brom, Akademia Techniczno-Humanistyczna w Bielsku-Białej, brom.przemyslaw@gmail.com.  Language: Polish. Issue: 5 (1)/2014. Page Range: 340-352. Ključne riječi: hibridni tekstovi, prijevod EU, metodologija. Key words: hybrid texts, translation in the EU, methodology.

Sažetak: Višejezičnost društva Europske unije zahtijeva da postoje efikasne procedure prijevoda. Pojednostavljenje prijevoda se može postići tako da se tekstove Europske unije standardizira, ipak zbog toga tekstovi nastali u procesu prijevoda su u određenom stupnju „neprilagođeni“ ciljnoj kulturi. Takvi tekstovi, koji su nazivani hibridnima, nisu dosad bili istraživani. U ovom se članku pokušava odrediti metodologiju za takvo istraživanje.

Summary: Multilingual European community requires certain efficient translation methods. Translation can be simplified by standardization of texts, but then the texts resulting from the translation process seem to be somewhat “inadequate” for the target culture. These texts, often described as “hybrid”, weren’t broadly analysed before. This paper presents a possible methodology for conducting such an analysis.

Translated Title: From the History of Formal Methods: Poland „integralistic” school and Zagreb School of Literary Studies. Author Name: Tea Rogić Musa, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, tea.rogic@izmk.hr. Language: Croatian, Polish. Issue: 5 (1)/2014. Page Range: 84-133. Ključne riječi: formalizam, integralna metoda Manfreda Kridla, znanost o književnosti. Key words: formalism, integral method of Manfred Kridl, literary criticism.

Sažetak: U radu je riječ o dvjema književnoteorijskim školama formalističkoga usmjerenja: o poljskoj tzv. integralističkoj školi, glavni predstavnik koje je Manfred Kridl, i o Zagrebačkoj književnoznanstvenoj školi, pripadnici koje su se okupljali oko zagrebačkoga časopisa „Umjetnost riječi”. Glavne postavke obiju škola bit će pregledno navedene s obzirom na njihovo mjesto i važnost u cjelokupnoj djelatnosti pravca te međusobno uspoređene, s naglaskom na razlikama unutar njihovih teorijsko-metodoloških temelja. Članak donosi pregled izvora u kojima su prvotne postavke bile formulirane, komentar njihova odjeka u domaćim sredinama te opis statusa formalističke struje u književnoznanstvenim smjerovima koji su ih nasljedovali.

Summary: The article discusses the two schools of formalistic literary and theoretical orientations: the Polish integralistic school, the principal representative of which is Manfred Kridl, and the Zagreb school of literary studies, the members of which are clustered around the Zagreb magazine „Umjetnost riječi”. The main settings of both schools will be clearly stated with regard to their place and importance in the overall direction and compared with each other, with an emphasis on differences in the theoretical and methodological foundations of both schools. This article presents an overview of sources in which the original settings were formulated, a comment echoed in their local communities and a description of the current status of formalist directions in which they follow.

Translated Title: The bibliography of translations of Croatian literature in Poland from 2007 to 2012. Author Name: Katarzyna Majdzik, Tomasz Łoś, Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej, katarzyna.majdzik@us.edu.pl. Language: Croatian, Polish. Issue: 4 (2)/2014. Page Range: 49-91. Key words: Croatian literature in Poland.

Translated Title: The bibliography of translations of Polish literature in Croatia from 2007 to 2012. Author Name: Martina Podboj, University of Zagreb, m.v.podboj@gmail.com. Language: Polish, Croatian. Issue: 4 (2)/2014. Page Range: 95-122. Key words: Polish literature in Croatia.

Translated Title: Stereotypes in the reception of Croatian literature in the period of 1944—1956. Author Name: Leszek Małczak, Uniwersytet Śląski, leszek.malczak@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 4 (1)/2013. Page Range: 253-268. Ključne riječi: recepcija, kulturna politika, stereotip, rezolucija Informbiroa. Key words: reception, cultural policy, stereotype, Cominform Resolution.

Sažetak: U članku se govori o dvama stereotipima u recepciji hrvatske književnosti u razdoblju od 1944. do 1956. g. Najprije je Jugoslavija politički saveznik, srodan po slavenskom porijeklu, poslije postaje najveći neprijatelj. Ovo se razdoblje sastoji od dva dijela. U prvom od 1944. do 1948. autori iz Jugoslavije prikazuju književnost kao jedinstvenu, jugoslavensku, dok poljski autori instistiraju na razlikama. Tematski književnost se svodi na književnost o ratnoj tematici, a pisci su vrednovani na temelju njihovih političkih opredjeljenja. Oni koji su bili skloni partizanima jesu napredni, socijalistički, oni koji su živjeli u okupiranim zemljama ostaju pod štetnim uticajem zapadne kulture, buržoazijskih principa. U drugom razdoblju od 1949. do 1956., poslije rezolucije Informbiroa, književnost Jugoslavije u Poljskoj prikazuje se kao jedinstvena, prekinuta je svaka vrsta suradnje i komunikacije, govori se da u književnom stvaralaštvu dolazi do niza negativnih pojava koje se opisuju pomoću ratne retorike i najčešće imenuju kao fašizacija, amerikanizacija kulture.

Summary: There are two stereotypes in the reception of Croatian literature in the period of 1944—1956. Yugoslavia was a political ally for Comunist and Slavic countries in the begining. After 1948, after the Cominform Resolution of June 28th, it became one of their worst enemies. In the first period from 1944 to 1948 the Yugoslav authors present literature as coherent Yugoslav literature, with Polish reviewers insisting on the diffrences between the Yugoslav republics. Yugoslav literature in this period was about war, and writers are judged according to their political profiles and attitude during the World War II. The ones who symphatized with Partisans were progressive, the ones who lived in the occupied coutries were under the harmful infulence of Western culture, with its bourgeois values. After the Cominform Resolution, the literatures of the various Yugoslav republics are presented as homogeneous with no cultural differences. Every type of communication between Yugoslavia and Poland is broken down at that time. There is war rethoric in extremely negative Polish presentations of literary production in Yugoslavia in the second period. 

Translated Title: Juggling Stereotypes by Miljenko Jergović On the Polish Translation of the Novel Srda pjeva, u sumrak, na duhove. Author Name: Katarzyna Majdzik, Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 4 (1)/2013. Page Range: 140-153. Ključne riječi: Miljenko Jergović, prijevod, stereotip, interpretacija. Key words: Miljenko Jergović, translation, stereotype, interpretation.

Sažetak: U članku se na osnovi poljskoga prijevoda romana Miljenka Jergovića Srda pjeva, u sumrak, na duhove raspravlja o problemu stereotipa u prijevodu. Odabranim translatološkim postupcima pokazuje se kako je prevoditeljica (Magdalena Petryńska) pokušavala prenijeti stereotipske predodžbe iz izvornoga okvira u poljski kulturni krug. Predstavljeni primjeri prevodilačkog rada također su polazište za refleksiju o povezivanju pojma stereotipa s problemom interpretacije te definitivno potvrđuju kako je čovjek-subjekt (pa tako i Jergovićev lik) kulturno biće. U vezi sa stereotipom postavlja se i pitanje mogućnosti neovisnog (ili stručnog) razumijevanja stvarnosti i umjetnosti. Odgovor se traži pomoću koncepcije S. Turnera i P. Bourdieua koju se pokušava prilagoditi rješavanju pitanja stereotipa.

Summary: This article is based on a Polish translation of the novel by Miljenko Jergović Srda pjeva, u sumrak, na duhove and discusses the problem of stereotypes in translation. Selected translation procedures will show the interpreter (Magdalena Petryńska) trying to convey stereotypical notions of the original frame in the Polish cultural circle. Examples of the procedures that interpreter’s followed are also a starting point to the reflection on the idea of linking the problem of interpretation and the problem of stereotype. Through these examples it is shown that the subject (which is also a literary figure) is a cultural being. The problem of stereotype allows for the raising of a question about the independence of reality and art’s interpretation. Response to this question is inquired with the help of the concepts of S. Turner and P. Bourdieu. 

Translated Title: Female stereotype — Miro Gavran’s drama Sve o ženama and its Polish translation. Author Name: Paulina Pycia, Uniwersytet Śląski, paulina.pycia@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 4 (1)/2013. Page Range: 101-114. Ključne riječi: ženski stereotip, prijevod, adaptacija, Miro Gavran. Key words: female stereotypes, translation, adaptation, Miro Gavran.

Sažetak: U ovom radu na osnovi Gavranove drame Sve o ženama analiziraju se stereotipi žena koji ovise o generaciji, društvu i kulturi. Usporedba originalnog teksta s tekstom poljskog prijevoda Wszystko o kobietach potvrđuje da postoji nekoliko univerzalnih ženskih stereotipa koji su izgrađeni u muškom svijetu. Oni pripisuju ženama osobine kao osjećajnost, popustljivost, brbljavost i svadljivost te specifično jezično ponašanje u interakciji.

Summary: In this paper, female stereotypes in Gavran’s drama entitled Sve o ženama (eng. All about women) are analyzed. They are based on generation, society and culture. Comparing the original text of the drama and its Polish translation which is entitled Wszystko o kobietach corroborates the thesis that there are some universal female stereotypes which are created in the world of men. They attribute sensitivity, submissiveness, talkativeness, quarrelsomeness and specific language and social behaviours to women.

Sažetak: Članak pokušava predstaviti psihološke mehanizme atribucije, koja se pojavljuje u sekundarnom primanju teksta i evaluaciju uloge prevoditelja. Mehanizmi opisani u članku odnose se na razlike u perspektivi — glumac (prevoditelj) i promatrač (čitatelj) te opisane su u kontekstu stereotipa koji se pojavljuju u izvornom i sekundarnom tekstu. Autor priznaje da proces stereotipizaci je neizbježan, a čitatelj može stalno stavljati pitanje za (ne)prevođenje, što čini da je opterećen prekomjernom „psihologizacjijom“.

Summary: This paper attempts to provide for the psychological mechanisms of attribution, which appear in secondary text reception and evaluation of the role of the interpreter. The mechanisms described in the article relate to the difference in the perspective of the actor (the translator) and the observer (reader) and are described in the context of the stereotypes that appear in the source text and secondary text. The author acknowledges that the process of stereotyping is inevitable and at each step the reader asks the question about the (non) translatability is well founded, but is doomed to impose excessive “psychologization”. 

Translated Title: Lica melankolije Ormar Olge Tokarczuk i njegov hrvatski prijevod / The Faces of Melancholy The Wardrobe by Olga Tokarczuk and its translation into Croatian. Author Name: Katarzyna Majdzik, Instytut Filologii Słowiańskiej, Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@gmail.com. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 252-266. Ključne riječi: melankolija, subjektivitet, psihoanaliza, prijevod, interpretacija; Key words: melancholy, subjectivity, psychoanalysis, translation, interpretation.

Sažetak: U članku se raspravlja o problematici melankolije, njezinim izvorima, mehanizmima te njezinoj suštini. Na osnovi priče Olge Tokarczuk pod naslovom Ormar te njezinog prijevoda na hrvatski jezik traži se odgovor na pitanja o odnosu melankolije i jezika, razmatra se umjetnost kao način borbe s nebitkom (pa tako i s melankolijom), ispituju se načini prisutnosti i postojanja melankoličnog subjektiviteta u tekstu. Kategorija melankolije (porijeklom iz psihoanalize) može poslužiti također za određivanje bića teksta, a posebno prijevoda. Rekonstruirana na osnovi Ormara melankolija je općekulturni (ili radije izvankulturni) fenomen. Univerzalnost melankolije i alegoričan karakter priče Olge Tokarczuk ukidaju barijere između kulture originala i prijevoda, upisujući ih u isti okvir što olakšava prevođenje. Glavni izvor kulturnih barijera su u tom slučaju jezične (osobito gramatičke) razlike.

Summary: The aim of this article is to illustrate the phenomenon of melancholy, its sources, mechanisms and modes of existence. Basing on The Wardrobe by Olga Tokarczuk and its Croatian translation the author tries to demonstrate a relation between melancholy and language, she considers the art as a kind of fight against nothingness (and melancholy) and explores the textual manifestation of melancholic subjectivity. A psychoanalytic approach to melancholy aids to determine the condi­tion of text (the translated text in particular). The image of melancholy reconstructed from The Wardrobe is a culture-independent phe­nomenon. The universalism of melancholy and the allegorical nature of Tokarczuk’s work remove barriers between original and translated text culture facilitating the act of translation. The main source of cultural barriers, in this case, are the linguistic (mainly grammatical) dif­ferences.

Translated Title: Između politike i estetike — o recepciji i prijevodu Brešanove Predstave „Hamleta” u selu Mrduša Donja / Between politics and aesthetic — about the reception and translation of Brešan’s Predstava “Hamleta” u selu Mrduša Donja. Author Name: Leszek Małczak, Instytut Filologii Słowiańskiej, Uniwersytet Śląski, leszek.malczak@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 75-94. Ključne riječi: Ivo Brešan, Predstava „Hamleta” u selu Mrduša Donja, recepcija, prijevod, politika, estetika; Key words:  Ivo Brešan, Predstava “Hamleta” u selu Mrduša Donja, reception, translation, politics, aesthetic.

Sažetak:  Predstava „Hamleta” u selu Mrduša Donja je najpopularnija u Poljskoj hrvatska i šire bivša jugoslovenska drama i predstava. Njezin je prijevod prvi put objavljen u časopisu Dialog (br. 1/1975), a zatim u knjizi Antologia współczesnego dramatu jugosłowiańskiego 1988. Prva je predstava realizirana 1975. u Zielonoj Góri, posljednja 2009. u Krakowu. Ukupno Brešanov tekst je bio izvođen u 16 poljskih kazališta. U članku se analizira recepciju i interpretaciju koje oscili­raju između dva suprotna pola: ili se naglašava općeljudsku dimenziju teksta pa pruža universa­lističku intepretaciju, ili se inzistira na političkom i društvenom kontekstu.

Summary:  Predstava “Hamleta” u selu Mrduša Donja is the most popular Croatian and former Yu­goslav drama and play in Poland. The Polish translation of Predstva… was published in the magazine Dialog (nr. 1/1975) and then in 1988 in the book Antologia współczesnego dramatu jugosłowiańskiego. The first play was realised in Zielona Góra in 1975, the last one in Krakow in 2009. In total, Brešan’s text was played in 16 Polish theatres. The subject of the analisys is the reception and translation which oscillates between two opposite poles: universal interpeta­tion which emphasises human, timeless meaning of the drama and political interpretation which emphasises political and social context presented in the drama.

Translated Title: Prekoračajući granice Pitanje prijevoda psovki i vulgarizama / Crossing the borders Problems of curses and vulgarisms translation. Author Name: Paulina Pycia, Instytut Filologii Słowiańskiej, Uniwersytet Śląski, paulina.pycia@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 135-148. Ključne riječi: vulgarizam, tabu, prijevod, ekvivalencija, Vedrana Rudan; Key words: vulgarism, taboo, translation, equivalence, Vedrana Rudan.

Sažetak: U radu se analizira problem tabu riječi koje se definiraju kao psovke i vulgarizmi te njiho­va upotreba i prijevod. Izvor analiziranih tabu riječi je roman Vedrane Rudan Uho, grlo, nož i njegov poljski prijevod Ucho, gardło, nóż. Istraživani diskurs je zapravo idiolekt glavnog lika — žene, što je jako iznenađujuće i interesantno. Analiza opisuje vrste tabu riječi i izraza te različite metode njihovog prevođenja. Istraživanje dokazuje da se vulgarizmi upotrebljavaju puno češće u hrvatskom tekstu, dok su u poljskom prijevodu, u većini primjera, eufemizirani ili igno­rirani.

Summary: In this article the problem of taboo words, defined as curses and vulgarisms, appearing and translating is analysed. The source of investigated taboo words is Vedrana Rudan’s novel titled Uho, grlo, nož and its Polish translation Ucho, gardło, nóż. It’s surprising and interesting that the investigated discourse is basically character’s idiolect — woman’s idiolect. The analysis de­scribes the types of taboo words and expressions and presents various methods of their transla­tion. It proves that vulgarisms occur in the Croatian text more frequently and in the Polish one they are in most cases euphemized or ignored.

Translated Title: Proces prijevoda i funkcije aksiološkog diskursa u izvornom tekstu / Translation process and function of axiological discourse in the source text. Author Name: Mateusz Warchał, Akademia Techniczno-Humanistyczna w Bielsku Białej, mateusz.warchal@poczta.onet.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 97-106. Ključne riječi: aksiološki diskurs, prevođenje, funkcionalna vrijednost, mreže značenja, vrednovanje;  Key words: axiological discourse, translation, network of meanings, emotionally-moving language, categorization.

Sažetak: U članku se pokušava pokazati funkciju aksiološkog diskursa u smislu prepreka, koje su inherentne procesu prevođenja. Aksiološki diskurs eksplicitno uključuje skriveni i transparentni svijet autora. Vrijednost postaje funkcionalna u tekstu, jer emocije odlikuju se aksiološki. Dis­kurs analiziran u tekstu i (re)predstavljen u prijevodu odraz je društveno konstruirane mreže značenja, percepcije i načina pripovijedanja „balkanskih” društvenih odnosa. Na temelju prim­jera autor pokazuje kako proces provedbe često se odvija uz uporabu emocionalnog jezika, koji pokazuje aksiološko vrednovanje kategorija i ometa praksu prevođenja, zbog određenich teškoća.

Summary: The aim of presented discussion is an attempt to identify the function of discourse about values and its distribution in translated texts with an indication of the difficulties that accompany this process. Translation of axiological discourse hidden and explicit purpose of author’s evalua­tive reality — emotions, and their features make it functional in the secondary text. Translation is not absolute, even if the values are absolute. The discourse analyzed in the text and (re)presented in translation is a reflection of socially constructed network of meanings, perceptions and ways of narration, contributing to the “Balkan” social relations. On the basis of examples author shows how the implementation process takes place with the use of emotionally-moving language, which serve axiological valuation category and makes the practice of translation difficult.

Translated Title: Dijalog znakova i kodova: između originala i poljskog prijevoda Rute Tannenbaum Miljenka Jergovića / A Dialogue of Signs and Codes: between Jergović’s Novel Ruta Tannenbaum and the Polish. Author Name: Maciej Czerwiński, Uniwersytet Jagielloński, maciej.czerwinski@uj.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 83-105.

Sažetak: U članku se analizira roman hrvatskog (i bosansko-hercegovačkog) pisca Miljenka Jergovića Ruta Tannenbaum i njegov prijevod na poljski jezik (prevoditeljica: Magdalena Petryńska). Istražuje se na koji se način dijalogiziraju znakovi i kulturni kodovi u originalu i u prijevodu, te se pokazuje koje se aspekte semantike književnog djela i semantike kulture ne mogu adekvatno prisvojiti u poljskom jeziku i u poljskoj kulturi. Tako se i razmatra mogućnost primjene jednog semiotičkog i kulturno-semiotičkog pristupa u translatologiju.

Summary: In the article the novel Ruta Tannenbaum, written by Croatian and Bosnian-Herzegovinian author Miljenko Jergović, and the translation of the novel into Polish by Magdalena Petryńska is analyzed. By comparing the original and the translation the question of dialogization of signs and cultural codes is taken into consideration. It is presented which aspects of the semantics of the literary work and the culture itself cannot be adequately adapted into the Polish language and Polish culture. Simultaneously, the idea of applying a semiotic and cultural semiotic approach in translatology in analyzed.

Translated Title: Harmonija kakofonije ili što pjeva Središnja i istočna Europa (o dijalogu kultura u poljskom prijevodu Ministarstva boli Dubravke Ugrešić) / The harmony of cacophony that is to say what Middle Eastern Europe sings (about culture dialogue in Polish translation of The Ministry of Pain written by Dubravka Ugrešić). Author Name: Katarzyna Majdzik, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytet Śląski, katarzyna.majdzik@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 122-137.

Sažetak: Prijevod se oslanja na rekontekstualizaciju te interpretaciju originalnog teksta. Drukčiji kulturni, jezični, povijesni uvjeti su osnova prevodilačke interpretacije. Prijevod koji je pośrednik između dvije kulture i dva semantičkia univerzuma omogućava međukulturni dijalog. Cilj je takve komunikacije saznati drugačiju osjetljivost, nove načine i oblike ekspresije te najzad proširiti vlastitu interpretaciju stvarnosti. Prema mišljenju Y. Winkina komunikacija je utvrđivanje uzajamnih odnosa i zajedničkih vrijednosti te dokazivanje pripadnosti jednoj kulturi. Ovako shvaćen prijevod je otkrivanje novoga te utvrđivanje postojećega (već upoznatog, urođenog) simboličnog poretka. U članku se na osnovi poljskog prijevoda romana Dubravke Ugrešić Ministarstvo boli raspravlja o problematici interpretacije i komunikacije kultura „u” i „preko” prijevoda.

Summary: Svrha je prevođenja prenijeti obavijest iz jednoga jezika u drugi, po mogućnosti sa svim njezinim leksičkim, gramatičkim, stilističkim i konotativnim značenjima. Mogućnost prijenosa svih tih značenja ovisi ponajviše o tome, koliko dva jezična sustava i kombinacije njihovih elemenata to dopuštaju. Svrha je ovoga članka prikazati lingvističko-teorijsku podlogu prevođenja. Prikazano je shvaćanje procesa prijevoda u kojemu bitnu ulogu igraju ishodišni tekst, prevoditelj, kao i različite psiholingvističke teorije o funkcionalnoj ekvivalentnosti i komunikativnosti prijevoda SL u TL. Očito je da problem prijevoda nije samo ni jedino ishodišni jezik. U procesu prevođenja postoje i druge  zadaće koje prevoditelj treba također uspješno obaviti: treba premostiti pojmove između civilizacije i  kulture. U okviru prijevoda na poljski jezik Matvejevićevog Mediteranskog brevijara opisuje se i definira u članku pojedine elemente np.: geografske i dr. Sve što se može naći i napisati o Mediteranu (od sastava tla, preko vetrova, morskih struja do vrste mornarskih čvorova) tvori neki entitet koji, samo kroz popis činjenica težko uhvatiti u prijevodu.

Translated Title: Slika katoličke i muslimanske sredine u poljskim prijevodima pripovjetke Ive Andrića pod naslovom U musafirhani / The picture of Bosnian Catholics and Muslims in the Polish translations of Andrić’s short story U musafirhani. Author Name: Leszek Małczak, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytet Śląski, ?. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 106-121.

Sažetak: Postoje dva različita poljska prijevoda Andrićeve pripovjetke pod naslovom U musafirhani. Prvi Marije Znatowicz-Szczepańske nastao je 1937. godine, drugi Alije Dukanovića — 1966. Analiza pokazuje kako Andrić prikazuje franjevce i muslimane i što se s tom njegovom slikom događa u prijevodu, odnosno pokazuje dvije različite strategije prevođenja koje u određenoj mjeri ovise o povijesnom i ideološkom kontekstu, recepciji Andrićeva djela u oba razdoblja te individualnim predodžbama prevoditelja o katolicima i muslimanima. S obzirom na način predstavljanja katoličke i muslimanske sredine Znatowicz-Szczepańska prmijenjuje strategiju naturalizacije, Dukanovićeva strategija bliža je egzotizaciji. Kod Znatowicz-Szczepańske katolička sredina je jača i u odnosu na original, i u odnosu na drugi prijevod. Kod Dukanovića vidljivo je na više mjesta prikazivanje muslimana u boljem svijetlu nego kod Andrića i u ranijem prijevodu što je ipak u izvjesnom smislu primjer manipulacije.

Summary: There are two Polish translations of Andrić’s short story U musafirhani. First one by Maria Znatowicz-Szczepańska was published in 1937. Second one by Alija Dukanović, Bosnian who settled and lived in Poland, was published in 1966. The story presents two Bosnians communities: Catholics and Muslims. The analysis of these two translations shows that the Catholic community is stonger in the Polish translations than in the original text. This tendency is more clear in Znatowicz-Szczepańska’s work. On the one hand the position of Catholics is much better and on the other hand their dependence on Muslims is smaller, as it was in real and as it is shown in Andrić’s pieace. In Dukanović’s translation there is a tendency to present Muslims in a better way as well. They are not so primitive, demanding and ruthless. Differences between translations corresponde with the context they were written. In the period between two world wars there was an antiphaty for the Muslim part of Bosnia which was treated as a dangerous element, warlike and communistlike. After The Second World War, during Communist times, rules unitarist ideology and it wasn’t coreect to emphasis civilizations, religious and national differences. It helps to understand both strategies of translations, why Marija Znatowicz-Szczepańska is very familiar with Catholics and very distanced from Muslims and at the same time why Alija Dukanović presents Muslims in a better way. Znatowicz-Szczepańska’s way of translation we can treat as domestication, Dukanović’s one as foreignization with strong element of the manipulation.

Translated Title: „Dati prikladnu riječ” — stvari, svijet Ryszarda Kapuścińskog u prijevodu / „To give the proper word” — to thing, the world of Ryszard Kapuściński in translation. Author Name: Paulina Pycia, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytet Śląski, paulina.pycia@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 144-160.

Sažetak: Unikatni epski tekstovi Kapuścińskog prikazuju njegov individualni stil koji je velik izazov za sve prevoditelje. Taj članak predstavlja neke od prevodilačkih rješenja u prevodima „Podróże z Herodotem” Ryszarda Kapuścińskog: srpskom „Putovanja s Herodotom” Biserke Rajčić i engleskom „Travels with Herodotus” Klare Główczewske. Analiza odnosi se prije svega na leksičku razinu teksta i metaforička značenja izabranih fraza.

Summary: The unique epic stories written by Kapuściński show his individual style which is the great challenge for all tranlators. This article represents some of the translation solutions in two translations of the Polish reportage Podróże z Herodotem by Ryszard Kapuściński: the Serbian one Putovanja s Herodotom by Biserka Rajčić and the English one Travels with Herodotus by Klara Główczewska. The analysis is connected mostly with the lexical layer and the metaphorical meaning of chosen phrases.

Translated Title: O bezekvivalentnom leksiku u prevođenju. Psiholingvistički pogled /  Nonequivalent words in translation process. A psycholinguistic view. Author Name: Mateusz Warchał, Akademia Techniczno-Humanistyczna w Bielsku Białej, mateusz.warchal@poczta.onet.pl. Language: Polish. Issue: 2 (1)/2011. Page Range: 138-143.

Sažetak: Svrha je prevođenja prenijeti obavijest iz jednoga jezika u drugi, po mogućnosti sa svim njezinim leksičkim, gramatičkim, stilističkim i konotativnim značenjima. Mogućnost prijenosa svih tih značenja ovisi ponajviše o tome, koliko dva jezična sustava i kombinacije njihovih elemenata to dopuštaju. Svrha je ovoga članka prikazati lingvističko-teorijsku podlogu prevođenja. Prikazano je shvaćanje procesa prijevoda u kojemu bitnu ulogu igraju ishodišni tekst, prevoditelj, kao i različite psiholingvističke teorije o funkcionalnoj ekvivalentnosti i komunikativnosti prijevoda SL u TL. Očito je da problem prijevoda nije samo ni jedino ishodišni jezik. U procesu prevođenja postoje i druge zadaće koje prevoditelj treba također uspješno obaviti: treba premostiti pojmove između civilizacije i kulture. U okviru prijevoda na poljski jezik Matvejevićevog Mediteranskog brevijara opisuje se i definira u članku pojedine elemente np.: geografske i dr. Sve što se može naći i napisati o Mediteranu (od sastava tla, preko vetrova, morskih struja do vrste mornarskih čvorova) tvori neki entitet koji, samo kroz popis činjenica težko uhvatiti u prijevodu.

Summary: This paper attempts to discuss the importance and validity of the concept of equivalence as a constitutive feature in translation theory. Equivalence is defined as a relation that holds between a source language (SL) and a target language (TL). When we attempt to describe and explain the relation that holds between a source language text and a target language text in translation, we necessarily come across the concept of equivalence. Textlinguistics plays a crucial and decisive role in the study of language use and obviously in the case of translation it does have a close relation with other disciplines, such as psycholinguistics. Of course, some words are nontransferable. On the other hand, text is to be understood as a complex, and, for instance, the use of a lexical entry in a text does not simply affect the lexical level but may have semantic or pragmatic implications (denotations, connotations). Therefore conditions and determinants (psychological characterization, and context) have necessarily been taken into account for fulfilling a communicative purpose in translation process. Analyzing (describing, classifying, explaining) translation equivalence is based in this paper on Croatian word formations that appear in Mediterranean: A Cultural Landscape, by Predrag Matvejević. Matvejević plunges on to subjects — the olive, sponges, fish, nets, herbs, markets, curses, winds — interwoven with a skein of intellectual discourse. This cross-cultural view requires a deep knowledge of the way Croatian phrases translate into Polish phrases.

Translated Title: Polish Literature in Croatian Translation (1990—2007). Author Name: Đurđica Čilić Škeljo, Ivana Vidović Bolt. Language: Polish. Issue: 1 (1)/2009. Page Range: 102-110.

Sažetak: U tekstu je riječ o prijevodima poljske književnosti na hrvatski jezik u razdoblju od 1990. do 2007. godine i to isključivo onima izdanima u obliku knjige ili kao dio bloka posvećenoga poljskoj književnosti u sklopu hrvatskih časopisa. Osim književnih, predstavljeni su i prijevodi jezikoslovnih, književnopovijesnih i književnoteorijskih studija. Iscrpan pregled potvrđuje plodnu prevoditeljsku aktivnost hrvatskih prevoditelja poljske književnosti.

Summary: The paper deals with translations of Polish literary works into Croatian language in the period between 1990 and 2007. We took into consideration only those translations that were published as books or those published in Croatian journals as a part of a larger thematic piece dedicated to Polish literature. Apart from translations of literary works, the article deals with the translations of literary-historical and literary-theoretical studies, as well as linguistic works. Our detailed revision confirms high productivity of Croatian translators of Polish literature.

Translated Title: The translation strategy in Dubravka Ugresic’s novel The ministry of pain. Author Name: Anita Gostomska. Language: Polish. Issue: 1 (1)/2009. Page Range: 84-91.

Sažetak: Ovaj tekst predstavlja jedan od najnovijih romana Dubravke Ugrešić smatrani kao predmet prijevoda. Roman Ministarstvo boli utemeljen na jugoslavenskoj prošlosti u ponekim se djelovima pokazuje blizak nemogućnosti prevođenja. Problem se osobito odnosi na esejističke dijelove koje ocjenjuju hrvatsku književnost ili komunizam u bivšoj Jugoslaviji. Dorota Jovanka Ćirlić, kao prevoditeljica, odlučila je objasniti neke od poteškoća u odvojenoj bilješci dodanoj romanu (napomene dopunjavaju komentar autorice). Problematične riječi i fraze ostavljene bez takvog objašnjenja mogu ga naći izravno u romanu (deskriptivno komentirane) ili prepuštene su sposobnosti čitatelja. Osim kulturne osnove u romanu postoji također jezično pitanje koje s obzirom na njegovi komplicirani karakter i strategiju prevođenja u tome slučaju trebalo bi prikazati posebno na drugom mjestu.

Summary: The text presents one of Dubravka Ugresic’s latest novels perceived as the subject of translation. The ministry of pain founded on (ex-)Yugoslavian past turns out extremely difficult, in some parts it seems close to the untranslability. The problem concerns especially the parts which are more essayistic and estimate Croatian literature or communism in former Yugoslavia. Dorota Jovanka Ćirlić, the translator, had decided to explain some of the difficulties in her special note added to the novel (the footnotes supplement the writer’s endnotes). The troublesome words and phrases left without that kind of explanation might find it directly in the novel (descriptively commented) or require reader’s self-reliance. Apart from the cultural setting there is also a language question in the novel which because of its complex character and the translation strategy shall be interpreted separately.

Translated Title: About the Polish translations of the Croatian war writings — Dragutin Tadijanović: Molba munji nebeskoj. Author Name: Leszek Małczak, Uniwersytet Śląski, leszek.malczak@us.edu.pl. Language: Polish. Issue: 1 (1)/2009. Page Range: 71-83.

Sažetak: Nakon 1990. u poljskim prijevodima hrvatske književnosti prijevodi hrvatskog ratnog pisma zauzimaju relativno malo mjesta. Na području lirike najznačajnija publikacija je prijevod Stamaćeve i Sanaderove zbirke U ovom strašnom času. Antologija hrvatske ratne lirike. U članku se govori o razlozima slabe emisije i recepcije hrvatskog ratnog pisma te analizara prijevod Tadijanovićeve pjesme pod naslovom Molba munji nebeskoj. Autorica prvog prijevoda je Muriel Kordowicz koja je prevela sve pjesme u spomenutoj antologiji, autor drugog prijevoda je Julian Kornhauser koji je objavio ciklus vlastitih prijevoda Tadijanovićevih pjesama u časopisu „Literatura na Świecie”. U zaključku analize stoji da dvoje prevoditelja imaju različite strategije prevođenja. Kordowiczin prijevod je primjer filološkog prevođenja, Kornhauserov prijevod je primjer transpoz icijsko-modulativng prevođenja.

Summary: After 1990 the translations of the Croatian war writings relatively seldom appear in Polish translations of Croatian literature. In the realm of lyrics the translation of Stamać & Sanader‘s book U ovom strašnom času. Antologija hrvatske ratne lirike is the most importanat publication. In this article two translations of Tadijanović‘ poem entitled Molba munji nebeskoj are analysed. The authoress of the first translation Muriel Kordowicz has translated the poem in the above mentioned antology, the author of the second one Julian Kornhauser has published his own translations of Tadijanović‘ poem in the magazine „Literatura na Świecie”. In the recapitulation of this analysis the statement of two different translators‘ strategies is given. The Kordowicz‘ translation is an example of philological model of translation and the Kornhauser‘s translation is an example of transpositional-modulational one.

Translated Title: The translation of Josip Sever`s poem klišej kiše (shutter of rain) and the question of musicality. Author Name: Anna Ruttar, Uniwersytet Śląski, anna.ruttar@gmail.com. Language: Polish. Issue: 1 (1)/2009. Page Range: 92-101.

Sažetak: Rad pod naslovom Prijevod Severove pjesme „klišej kiše”: fenomen muzičnosti bavi se Severovom glazbenošću i zvukovnošću te pokušajima njenih realizacija u prevođenom tekstu. Povezanost književnosti i glazbe (riječi i tona) vrlo je složen i slojevit problem, pa se proučavanje tog fenomena u pjesništvu nužno temelji na načelu kombiniranja raznih komplementarnih metoda. Predložene interpretacije muzičnosti Severove pjesme uglavnom se temelje na postavkama poljskog istraživača Andrzeja Hejmeja, no i na gledištu autorice ovog rada. Opisana u kontekstu zanimanja za zvuk-zvukovnost i glazbenu terminologiju pjesma klišej kiše razlog je razmatranjima o traganju za mogućim i nemogućim varijantama ekvivalentizacije muzičnosti u umjeću prevođenja.

Summary: Does the musicality of the Josip Sever`s poem klišej kiše come through in the translation? The text Has the music gone from Josip Sever`s work? illustrates the influence of the translation process on textual levels of musicality: the sound sphere (consciously formed in relation to music) and making music a theme. It is mainly based on Polish post-war musico-literary studies, especially Andrzej Hejmej’s theory from the book Musicality of a literary work.